Kako biste ocjenili rad Predsjedništva u prethodnoj godini?
Koliko ste zadovoljni stepenom suradnje i postizanjem dogovora u
trenutnom sastavu Predsjedništva BiH?
U okolinostima u kojima nije bilo moguće uspostaviti novo Vijeće ministara nije bilo lako raditi.
Trudili smo se dolaziti do zajedničkih rješenja za brojne probleme i
mislim da smo u tome uspjeli. Oko najvećeg broja pitanja smo do odluka
došli konsensusom i to ističem sa zadovoljstvom.
Inače, naši
lični i profesionalni odnosi su veoma korektni i siguran sam da ćemo
nastaviti da djelujemo odgovorno i smirujuće kako bi cijela zemlja
lakše prebrodila izazove pred kojima se nalazi.
Ipak, žao mi je
što se nismo mogli dogovoriti o budžetu. Naši su stavovi bili u
mnogome različiti po tom pitanju. Gospodin Radmanović, kao i njegove
kolege iz RS-a su skoro po svaku cijenu željeli smanjiti budžet do
enormnih granica pa nije bilo moguće doći do kompromisa po tom veoma
važnom pitanju.
Kako vi vidite trenutnu političku, ekonomsku i socijalnu situaciju u BiH?
Loši ekonomski trendovi će se očigledno nastaviti i u 2012. godini.
Drugi talas ekonomske krize pogađa Evropu i to samo može imati loš
uticaj i na nas.
Evropa će se baviti sobom, povlačit će kapital iz banaka na Balkanu, bit će smanjen interes za investiranje u ovaj region.
Socijalna situacija u našem društvu teško da će imati priliku da se poboljša.
Što se tiče političke situacije u našoj zemlji - nadam se da će nedavni
dogovor "šestorke" pokrenuti stvari sa mrtve tačke i da ćemo bolje
sarađivati u ovoj godini nego što smo to radili u 2011.
Moramo
implementirati dogovoreno i steći uslove da predamo kredibilnu
Aplikaciju da kandidatski status u EU. Osim toga, što prije se moramo
dogovoriti i oko vojne imovine i tako sebi osigurati MAP za NATO.
Ipak, i pored najbolje volje treba biti realan i kazati da će se
dramatično političko odmjeravanje sa Miloradom Dodikom najvjerovatnije
nastaviti i ovoj godini. Po tom pitanju ostajem skeptik.
Ovih
dana on i njegovi ljudi ponovo insistiraju na priči o "državnosti RS" i
to itekako iritira. Zaboravljaju spomenuti da je kreiranje RS-a
praćeno neizmjernom patnjom Bošnjaka i Hrvata koje je kulminiralo
genocidom u Srebrenici. Na žalost, srpski političari, istoričari,
intelektualci ne žele svoj narod sučiti sa očiglednom istinom.
Na našu ispruženu ruku, spremnost na pomirenje, želju da se više govori o
budućnosti nego o prošlosti odgovaraju slavljenjem datuma nastanka
paradržave, rehabilitacijom haških osuđenika, prognozama o otcepljenju i
državnosti dijela Bosne i Hercegovine koji po svojoj istoriji, pravu i
ustavu pripada i Bošnjacima i Hrvatima, i svim ostalim koje je
Karadžićeva vojska protjerala prije dvadeset godina s kućnih pragova.
U svakom slučaju, nećemo dozvoliti da oni svojom propagandnom mašinerijom prekriju stvarnu sliku o nastanku tog entiteta.
Učinit ćemo ono što su srpski lideri trebali davno da učine. Podsjetit
ćemo sve i svakoga da je dvadeset godina RS-a zapravo dvadeset godina
na koje srpski narod u BiH nikako ne bi trebao biti ponosan. Naprotiv.
Kako
komentarišete proslavu dana RS-a i pokušaj da se stvori dojam da je RS
država a ne entitet, dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića i
navodnu čestitku Predsjednika Hrvatske Ive Josipovića?
Predsjednik Josipović nije čestitao, to je demantovao i javno, a i u
telefonskom razgovoru koji smo jutros obavili. Što se tiče proslave
dana nastanka entiteta, to može biti samo datum potpisivanja Dejtonskog
mirovnog sporazuma jer su entiteti legalne tvorevine od tog datuma.
Dakle od novembra 1995.
Deveti januar 1992. godine je dan
formiranja paradržave i paravojske koja je sa tog teritorija Bosne i
Hercegovine etnički očistila svo nesrpsko stanovništvo, porušila sve
bogomolje osim pravoslavnih.
Protjerivanje Bošnjaka i Hrvata
praćeno je stravičnim zločinima, konclogorima i kulminiralo je
genocidom u Srebrenici. To nije datum za ponos nikome, ni bosanskim
Srbima, niti njihovim liderima, niti predsjedniku Borisu Tadiću.
Koliko ste zadovoljni vanjskom politikom BiH?
BiH
ima mnogo prijatelja u svijetu. Cijene nas i uvažavaju i na zapadu i
na istoku. Imamo jasnu euroatlansku perspektivu. Sve je to samo po
sebi veoma dobar rezultat, i on nije došao sam po sebi.
Uzmite
za primjer naše netom okončano dvogodišnje članstvo u Vijeću sigurnosti
UN. Tamo smo uradili posao na zavidnom nivou i sada s tim u vezi
primamo mnoštvo čestitki. Možemo biti ponosni jer smo se kao jedna mala
zemlja puna unutrašnjih kontroverzi uspjeli izboriti sa brojnim
izazovima odnosa u svjetu u kojem živimo.
Pomogli smo ostvarenje slobode arapskih naroda i konstruktivno djelovali u smirivanju različitih međudržavnih konflikata.
Pored toga, učinili smo značajne iskorake u povratu BiH na regionalnu
političku scenu i vjerujem da ćemo od toga imati koristi. Korektni
odnosi sa Hrvatskom i Srbijom su, svakako, najbitniji.
Trudimo
se poboljšati i učinke naše ekonomske diplomatije. Za uspjeh na tom
području nam treba snažna podrška novog Vijeća ministara i nadam se da
ćemo je dobiti čim bude uspostavljeno. Umanjen ulazak kapitala i
investicija sa zapada bismo trebali kompenzirati kapitalom kojeg još
uvijek ima na istoku.
Država Bosna i Hercegovina kao dobar servis svim svojim građanima.
Efikasna pravna država političkog dogovaranja i međusobnog uvažavanja.
Zemlja članica EU i NATO. Zemlja u miru i povjerenju sa svojim
susjedima.
Zemlja koja će svoje različitosti napokon početi
doživljavati kao bogatstvo, koristeći duhovne i materijalne potencijale
koji su sasvim dovoljni za miran i ugodan život četiri miliona
Bosanaca i Hercegovaca.